13. KONCERT U SKLOPU OSJEČKE MUZEJSKE GLAZBENE SRIJEDE

Svojim 'cvijećem' pijanistica Ida Gamulin postala je dio antologije hrvatske pijanističke umjetnosti

osijek

Pokrenula je nova vremena hrvatske pijanističke umjetnosti
Foto: JOSIP ŠERI
Objavljeno 7. svibnja, 2015.OSIJEK

U atriju Glavne straže Muzeja Slavonije održan je 13. glazbeni događaj ovogodišnje Koncertne sezone grada Osijeka. U sklopu ciklusa Osječka muzejska glazbena srijeda, solistički je recital priredila poznata pijanistica Ida Gamulin (između ostaloga predsjednica EPTA-e Hrvatske i redovita profesorica Muzičke akademije u Zagrebu).

Za nas koji poznajemo dosadašnji reproduktivni stil ove vrhunske umjetnice - sve je bilo drukčije i novo. Počevši od izbora programa, do njegova koncertnog iščitavanja. Program kojim je pijanistica Gamulin predstavila svoj novi stil imao je sažet stilski raspon, ali žanrovski raznolikih djela.

Sve kvalitete njezina pijanističkoga stila i dalje smo prepoznavali, iako bez antologijski odrađene zbirke “Cvijeće” Dore Pejačević. Svaki skladatelj čija smo djela čuli – nosio je poeziju svoje osobnosti.
Program možemo podijeliti na dva dijela: u prvom djelu Scarlattija, Beethovena, Chopina, a u drugom nama potpuno nova i nepoznata djela - Bellinijeva Sonata breve, tj. Rossinijevi “Grijesi starih dana”, djela nikad čuvena u nas.
Od poznatog smo gradiva čuli Četiri sonate, D. Scarlattija (izdvajamo npr. L413, L118, prema kontrastima i virtuoznosti), Sonatu op. 31 br. 2, (Tempest) L. van Beethovena (kontemplativna, virtuozna i visoko muzikalno interpretirana), te Chopinova dva nocturna (u Fis duru, op. 15. Br. 2 i op, 27 br. 1 u cis-molu). Pijanistica Gamulin predstavila se ovdje kao majstor legata, bogate zvučnosti, u maniri koja nas je podsjetila na druge svjetski poznate. Posebno mjesto u programu donijele su izvedbe Sonate breve in G V. Bellinija (jasne artikulacije i majstorskog legata), posebice Rossinijeve programske klavirske skladbe “Grijesi starih godin” (od romantizirane Barcarole do kapriciozno izvedenog zadnjeg stavka 'u stilu Offenbacha').

Poanta koncerta može se sažeti u sljedeće: svojim 'cvijećem' pijanistica Gamulin postala je dio antologije hrvatske pijanističke umjetnosti. No, istodobno, ovim programskim zaokretom pokrenula je nova vremena hrvatske pijanističke umjetnosti i tako na još jedan način proširila pijanističku literaturu u nas. . B.Ban